Prirodne atrakcije
Najpopularniji
Jezera
Kokin brod – Zlatarsko Jezero
Jedinstveni zagrljaj prirode, prožimanje vode i kopna koje ih okružuje, kratak je opis tri prelepa jezera: Uvačkog, Zlatarskog i Radoinjskog. Nastala su delimičnim potapanjem doline moćne planinske reke Uvac i izgradnjom tri brane.Zlatarsko jezero je treće po veličini u Srbiji posle Đerdapskog i jezera Perućac na Drini. Nalazi se između planina Zlatar i Murtenica, 10 […]
Reke
Reka Vapa
Reka Vapa izvire na 1.040 metara nadmorske visine, nastaje od čitavog spleta rečica i potoka, ali glavne vode dobija iz jakih vrela od kojih je najznačajnije ono koje se nalazi na njenom izvoru, u selu Gradac. Na prvom klilometru sa desne strane prima Štavljansku reku, a u sredini toka Jablanicu i Grabovicu. Uliva se u […]
Banje
Atomska banja – Gornja Trepča
Na samo 130 km od Beograda, nalazi se jedinstvena Atomska banja. Okružena šumovitim brdima i planinama, na nadmorskoj visini od 460 m, Atomska banja Gornja Trepča predstavlja jedinstvenu oazu mira i tišine. Odlikuje se umereno-kontinentalnom klimom koja postepeno prelazi u planinsku zbog čega je boravak tokom čitave godine vrlo prijatan. Bogat biljni pokrivač, guste listopadne […]
Verski objekti
Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Goračićima
Crkveno zdanje posvećeno Presvetoj Bogorodici građeno je u periodu od 1807. do 1810. godine. Najstarija je crkva i jedina pod zaštitom države u Dragačevu. U predivnom seoskom ambijentu dominira svojim izgledom i duhovnošću. Prvobitni ikonostas nije sačuvan, novi je 1903. godine uradio Dušan Obrenović, živopisac iz Kragujevca. U njenoj neposrednoj blizini nalazi se Muzej Goračićke […]
Planine
Planina Zlatar
Zlatar planina smeštena je u jugo-zapadnoj Srbiji, na svega 4km od Nove Varoši, 35km od Priboja i 280 km od Beograda. I na ovom mestu priroda je bila velikodušna i darovala Zlatar takvim bogatstvima koja su učinila da on decenijama bude jedno od posećenijih domaćih turističkih mesta, a svakako da sa razvojem turističke ponude raste […]
Pećine
Stopića pećina
Za zlatiborsku pećinu impozantnih dimenzija stručna javnost zainteresovala se još početkom dvadesetog veka, a prve pisane podatke o njoj nalazimo u Zapisniku Srpskog geološkog društva iz 1901. godine, dok je prva speleološka istraživanja obavio naš veliki istraživač i tvorac naučne speleologije, čuveni Jovan Cvijić od 1909. do 1913. godine. Pećina je dobila ime po zaseoku […]